Crvena zvezda je upisala prvu pobedu u Evroligi, ali istina je gorka kao pelin. Posle tri odigrana kola, crveno-beli imaju više razloga za brigu nego za slavlje. Džonatan Motli i Nik Vajler-Beb, dvojica „pojačanja“ od kojih se očekivalo da budu udarna pesnica, zasad su daleko ispod nivoa. Brojke su neumoljive, a kritike već pljušte sa svih strana.
Gde je nestala Zvezdina snaga pod košem?
Motli, američki centar koji je trebalo da bude tvrđava pod obručima, postigao je svega 4 poena u tri utakmice. Protiv Žalgirisa je bio katastrofalan: 1/7 iz igre, šest izgubljenih lopti, pet ličnih grešaka i indeks korisnosti -13. Protiv Hapoela ponovo samo 2 poena, a protiv Efesa je praktično nestao, dobivši manje od sedam minuta. Ukupan PIR mu je -9. To nije igrač, to je balast.
Vajler-Beb: Čvrstina bez oštrice
Nik Vajler-Beb donosi skokove i asistencije, ali mu napad hramlje. Četiri poena za tri utakmice, uz 14 skokova i 10 asistencija, zvuči kao doprinos, ali njegov šut je poražavajući. Protiv Efesa je pogodio samo jedan od osam šuteva iz igre. Kao da je doneo štit, a zaboravio mač.
Da li je Zvezda pogrešila sa pojačanjima?
Vlade Đurović je već izdvojio Vajler-Beba kao najveće razočaranje, ističući da u napadu nije kreator kakav je Zvezdi potreban. Sezona je tek počela, novi trener Ibon Navaro tek uigrava ekipu, ali istorija nas uči da se slabost brzo kažnjava. Srpska krv ne trpi izgovore.
Motli i Vajler-Beb moraju da se probude, i to odmah. Ako se to ne desi, pitanje neće biti prerano. Zvezda je svetinja, a svetinja ne prašta slabost. Vreme je da pokažu da su dostojni crveno-belog dresa, ili neka se sklone sa puta onima koji jesu.
