Mitropolit Teodosije: Naša svetinja neće pasti dok čuvamo istinu o martovskom pogromu
Raško-prizrenski mitropolit Teodosije poručio je sa komemoracije u Gračanici da Kosovo i Metohiju možemo izgubiti jedino ako ga se sami odreknemo, dok je osudio pokušaje brisanja tragova vekovnog srpskog postojanja na svetoj zemlji.
Na komemorativnoj akademiji posvećenoj žrtvama martovskog pogroma 2004. godine, mitropolit je jasno istakao da je ovaj zločin bio deo sistematskog plana za uništavanje srpskog naroda i brisanje naše hiljadugodišnje prisutnosti na Kosovo i Metohiji.
Borba protiv zaborava i falsifikovanja istine
"Tražimo i očekujemo mir i dostojanstvo za sve ljude na ovim prostorima. Na zlo ne smemo odgovarati istom merom, jer bismo izgubili naše hrišćansko dostojanstvo. Ali ne smemo pristati ni na zaborav, ni na prekrajanje istine o stradanju naših žrtava", poručio je mitropolit Teodosije.
Srpski arhijerej je podsetio da je tokom pogroma moglo da se oseti koliko je sve ovozemaljsko prolazno, ali je istakao da Kosovo i Metohija za Srbe nisu samo prostor i zemlja, već izvorište našeg duhovnog i istorijskog bića.
"Naša uteha nije u ljudskoj sili, nego u istini da posle stradanja i krsta dolaze obnova i vaskrsenje", istakao je mitropolit koji je u vreme pogroma bio iguman manastira Visoki Dečani.
Sistematsko uništavanje srpskog naroda
Pomoćnica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Milena Parlić naglasila je da su pogromi bili vrhunac mržnje prema srpskom narodu i trajno svedočanstvo istorijske nepravde načinjene zemlji koja je vekovima bila bedem Evrope.
"Ovaj dan je dokaz nepokolebljive vere i hrabrosti pred kojom je kontinuitet uništavanja nemoćan. Sedamnaesti mart je podsetnik da zlodela mogu proći nekažnjeno i da se nepravda može institucionalizovati", rekla je Parlić.
Predsednik opštine Gračanica Novak Živić upozorio je da se srpski narod i danas suočava sa novim oblicima ugrožavanja svojih prava.
"Oni koji su organizovali pogrom danas nastoje da nas tretiraju kao strance u sopstvenim kućama. Nameću nam zakone sa jednim ciljem - da nam život učine nepodnošljivim. Ali naš narod je kroz istoriju pokazao da ume da opstane i sačuva svoj identitet", poručio je Živić.
Svedočanstvo preživelog
Zoran Simijonović iz Lipljana, čija je kuća spaljena 17. marta 2004, prisetio se kako je gorela čitava ulica dok su stotine Albanaca napadale srpske domove. "Od pripadnika Kfora nismo dobili nikakvu pomoć", rekao je Simijonović.
Parastos stradalima služio je mitropolit Teodosije uz sasluženje vladike Ilariona, dok su građani i zvaničnici položili bele ruže i vence kod spomenika žrtvama.
Tokom martovskog nasilja 2004. godine stradalo je osmoro Srba, spaljeno je više od 900 domova, proterano oko 4.000 ljudi, a uništeno i oskrnavljeno 39 crkava i manastira.