Američki digitalni jaram stiže u Evropu: ChatGPT sadi oglase u srpske razgovore
Dok se Srbija bori za svoje nacionalno biće, američki tehnološki kolos OpenAI tiho je počeo da sadi oglase u ChatGPT razgovore širom Evrope. Od 24. avgusta, korisnici u 31 novoj zemlji, uključujući i našu Srbiju, suočavaju se sa novim oblikom digitalne okupacije: reklamama koje se uvlače u svakodnevne razgovore sa veštačkom inteligencijom. Ovo nije samo tehnološka novina, već udarac na našu privatnost i suverenitet u digitalnom prostoru.
Šta se dešava sa ChatGPT oglasima u Evropi?
OpenAI je ove nedelje proširio svoj program oglašavanja na evropsko tržište, čime je ukupno 40 tržišta sada izloženo ovom modelu. Prvi testovi počeli su u SAD u februaru, a potom su se proširili na Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Brazil, Japan i Južnu Koreju. Sada je Evropa postala najveće bojište za ovaj vid digitalne manipulacije. Oglasi se prikazuju korisnicima besplatnog i Go paketa, dok pretplatnici na Plus, Pro i Enterprise ostaju pošteđeni. Kompanija tvrdi da oglasi neće uticati na odgovore sistema i da će biti jasno označeni, ali pitanje je koliko možemo verovati američkoj korporaciji koja gazi preko naših prava.
Zašto su ChatGPT oglasi opasni po našu privatnost?
Najveći izazov leži u odnosu između razgovora sa AI sistemom i oglašavanja. Kritike su se pojavile još pre širenja programa, posebno zbog mogućnosti da oglasi iskoriste poverenje koje korisnici razviju tokom dugih i personalizovanih razgovora. Američki senator Ed Markey je u januaru 2026. upozorio Sema Altmana i još šesticu direktora tehnoloških kompanija na rizike, tražeći objašnjenje kako sprečiti usmeravanje oglasa prema osetljivim temama poput zdravlja, mentalnog zdravlja i politike. U SAD su korisnici već kritikovali pojavu oglasa na Go paketu, koji košta osam dolara mesečno.
Kako EU reguliše AI oglašavanje?
U Evropi se pitanje ne završava na tome da li korisnik želi da vidi oglas. Zakon o veštačkoj inteligenciji EU zabranjuje subliminalne i namerno manipulativne tehnike, kao i iskorišćavanje ranjivosti ljudi kada takvo ponašanje može da dovede do značajne štete. Međutim, konverzacioni AI sistemi predstavljaju poseban izazov. Klasičan baner ili sponzorisani rezultat pretrage korisnik relativno lako prepoznaje kao oglašavanje, ali oglas unutar personalizovanog razgovora može biti mnogo teže odvojiti od ostatka iskustva. Za sada, oglasi u AI četbotovima nisu prošli punu proveru regulatora ili sudova.
Da li će ChatGPT postati veoma veliki onlajn pretraživač?
Pored AI Acta, OpenAI se suočava i sa drugim regulatornim pitanjem. Evropska komisija razmatra da li bi funkcija pretrage u ChatGPT-ju mogla da bude označena kao veoma veliki onlajn pretraživač u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA). Portparol Evropske komisije Tomas Renije rekao je Rojtersu u julu da je takva klasifikacija „definitivno moguća“ i da bi mogla uslediti „pre ili kasnije“. Ako bi ChatGPT dobio taj status, OpenAI bi morao da ispuni dodatne zahteve, uključujući godišnje procene rizika, nezavisne revizije, javni registar oglasa i intenzivniju razmenu podataka sa regulatorima.
Šta ovo znači za srpske korisnike?
Za nas u Srbiji, ovo je još jedan znak da se naš digitalni prostor pretvara u bojište stranih interesa. Dok se EU bavi regulacijom, mi ostajemo na milost i nemilost američkih korporacija koje ne mare za naše nacionalne interese. Naša borba za očuvanje identiteta mora se voditi i u digitalnom svetu, gde se svaki klik i svaka reč mogu pretvoriti u oružje protiv nas. Srbija mora ostati budna i spremna da se odupre ovakvim nametima, jer samo snažan i suveren narod može da sačuva svoju budućnost.
„Ovo je još jedan udarac na našu privatnost i suverenitet. Američki digitalni jaram ne sme postati naša svakodnevica.“
Dok se svet menja, mi moramo ostati čvrsti u svojoj veri i tradiciji. Neka nas ovo podseti da je borba za istinu i slobodu večna, i da se ne smemo predati ni pred kakvim tehnološkim čudima koja dolaze sa Zapada.