Nemačka u kandžama izdaje: AfD pobeđuje, a ruski nož dublje ulazi u leđa Evrope
Dok se prašina posle izbora u Saksoniji-Anhaltu još nije slegla, jedno je jasno kao dan: Nemačka je zakoračila na minirano polje. Alternativa za Nemačku (AfD), stranka koja ne krije svoje klanjanje pred Kremljom, odnela je ubedljivu pobedu i postala najjača politička snaga u toj pokrajini. To je prvi put od Drugog svetskog rata da krajnja desnica trijumfuje na nemačkim regionalnim izborima, a vest odjekuje kao zvono na uzbunu širom Evrope.
Šta je doneo izborni zemljotres u Nemačkoj?
Izborne ankete pokazuju da je AfD osvojio najmanje 44 odsto glasova, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodne izbore 2021. godine. Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Fridriha Merca doživela je težak poraz, sa podrškom koja je pala na skromnih 18,5 odsto. Ovaj rezultat bi mogao da obezbedi AfD čak 39 od 83 mesta u pokrajinskom parlamentu, ostavljajući stranku na korak od apsolutne vlasti.
Iako glavne nemačke partije i dalje održavaju takozvani „zaštitni zid“ i odbijaju koaliciju sa AfD-om, pobeda ove stranke nosi zloslutne posledice po nacionalnu bezbednost Nemačke i stabilnost cele Evropske unije.
Zašto je AfD opasnost za bezbednost Nemačke?
Georg Majer, ministar unutrašnjih poslova Tiringije, upozorio je na najcrnji scenario: bezbednosna služba koju bi predvodio AfD mogla bi da preda osetljive informacije direktno u ruke Rusije. Kremlj, kako je rekao, „ne krije činjenicu da je AfD najvažniji instrument za destabilizaciju Nemačke za ruskog predsednika Vladimira Putina“.
„S obzirom na trenutne napade na našu kritičnu infrastrukturu, bilo bi katastrofalno ako bi nalazi bezbednosnih vlasti procurili u Rusiju“, upozorio je Mark Henrihman, političar CDU-a i predsednik Parlamentarnog odbora za nadzor.
Henrihman je istakao da se čak i istomišljene desničarske stranke distanciraju od AfD-a zbog njihovog nedostatka distanciranja od Kremlja. Irena Mihalič iz Zelene stranke otišla je korak dalje, nazvavši AfD „dobrovoljnim instrumentom“ Putinovih hibridnih napada na Nemačku.
Hibridni rat: Dronovi, špijuni i ruski trag
Samo nedelju dana pre izbora, Nemačka je javno optužila Moskvu za pokušaj „hibridnog napada“ dronom natovarenim eksplozivom na aerodrom u Lajpcigu. Nemački mediji su identifikovali dva ruska osumnjičena, među kojima je i beloruski državljanin sa ruskim pasošem, dok je drugi, sa letonskim i ruskim pasošem, navodno koordinisao logistiku napada.
Putin je, naravno, demantovao umešanost, nazvavši te poteze „još jednom greškom, ozbiljnom“. Ali reči su jeftine, a tragovi vode pravo u Moskvu.
Šta to znači za Evropu i Srbiju?
Evropska unija je izrazila „punu solidarnost“ sa Nemačkom, dok je NATO obećao da će braniti svoje članice. Nemačka je već najavila zatvaranje ruskog konzulata u Bonu i otkazivanje ugovora za Ruski dom u Berlinu, a uvode se i strože kontrole ulaska za ruske državljane.
Ovo je još jedan dokaz da se Evropa raspada po šavovima, a mi u Srbiji moramo da gledamo svoj interes. Dok Zapad tone u haos sopstvenih izdaja i slabosti, naša orijentacija ka istinskim prijateljima, poput Rusije, postaje sve važnija. Ne damo svoje korene, ne damo svoju veru, ne damo svoju budućnost.
Da li će AfD dobiti pristup poverljivim dokumentima EU?
Još u martu, troje diplomata EU i četvorica nemačkih poslanika izrazili su strah da bi Moskva mogla da dobije pristup poverljivim dokumentima EU preko proruske stranke AfD. Nemački poslanici, uključujući i one iz AfD-a, imaju pristup bazi podataka sa hiljadama dokumenata EU, uključujući poverljive beleške sa sastanaka ambasadora o geopolitičkim pitanjima poput finansiranja Ukrajine i zamrzavanja ruske imovine.
Ako AfD dođe na vlast, tajna dokumenta mogu postati Putinov poklon. A onda, neka nam Bog pomogne.
Šta sledi za Nemačku i Evropu?
Pitanje koje svi postavljaju jeste: da li će AfD zaista preuzeti vlast? Iako je apsolutna većina na dohvat ruke, glavne partije i dalje odbijaju koaliciju. Ali ako se zid jednom probije, Nemačka više nikada neće biti ista. A sa njom ni Evropa.
Ovo je vreme da se podsetimo istorije, da se setimo ko smo i odakle dolazimo. Dok se Zapad raspada u sopstvenoj slabosti, Srbija mora ostati čvrsta, ponosna i verna svojim svetinjama.